Život u inostranstvu često izgleda kao uspjeh izvana. Ali iza stabilnosti i novih prilika mnogi naši ljudi nose tihi pritisak – osjećaj da pripadaju dvjema zemljama, a ponekad nijednoj potpuno.

Psihološka i neuroznanstvena istraživanja pokazuju da preseljenje u novu zemlju pokreće složen proces prilagođavanja u mozgu. Promjena jezika, kulture i društvenog okruženja aktivira tzv. akulturacijski stres – prirodnu reakciju organizma na život u novoj sredini. Tokom tog perioda mozak razvija nove obrasce prilagođavanja, ali istovremeno osoba može osjećati umor, emocionalnu zbunjenost ili osjećaj života između dvije kulture.

To znači da preseljenje nije samo društvena promjena — ono pokreće proces neurološke prilagodbe.

Između dva svijeta: mentalni pritisak života u inostranstvu

Život u inostranstvu često počinje velikom nadom. Nadom u sigurniju budućnost, bolje mogućnosti i stabilniji život za sebe i svoju porodicu. Mnogi naši ljudi upravo zbog te nade napuštaju dom, porodicu, prijatelje i poznato okruženje kako bi započeli novo poglavlje u drugoj zemlji.

I za mnoge stvari zaista krenu nabolje. Pronađe se posao, izgradi svakodnevna rutina, stvori se nova životna stabilnost. Spolja gledano, život izgleda uspješno i ispunjeno.

Ali postoji i jedna tiha strana života u dijaspori o kojoj se mnogo rjeđe govori – mentalni pritisak života između dvije zemlje.

Preseljenje u drugu zemlju nije samo promjena adrese. To je promjena jezika, kulture, načina života i društvenog okruženja. Sve ono što je nekada bilo spontano i prirodno odjednom zahtijeva trud i prilagođavanje.

Mnogi ljudi koji žive u inostranstvu osjećaju:

• usamljenost uprkos ljudima oko sebe

• nostalgiju za domom i porodicom

• umor od stalnog prilagođavanja novoj sredini

• pritisak da moraju uspjeti i opravdati odlazak

Posebno kod ljudi koji žive u zemljama poput Njemačke, Austrije, Engleske ili Švicarske često postoji osjećaj da se mora biti jak i uspješan. Zbog toga mnogi rijetko govore o unutrašnjem umoru ili emocionalnom pritisku.

Osjećaj života između dva svijeta

Vremenom se kod mnogih naših ljudi u dijaspori pojavi osjećaj da su između dva svijeta.

U zemlji u kojoj žive ponekad se osjećaju kao stranci.
Kada dođu u domovinu, shvate da se i tamo mnogo toga promijenilo.

Kao da više nigdje ne pripadaju potpuno.

Ovaj osjećaj može donijeti tihu zbunjenost i pitanje koje se rijetko izgovara naglas:

Gdje je sada moj dom?

Kada partneri prolaze kroz različite faze života u inostranstvu

Situacija može biti još osjetljivija kada partneri u odnosu imaju različita iskustva života u inostranstvu.

Često se događa da jedan partner već godinama živi u drugoj zemlji, dok drugi tek dolazi – ponekad upravo zbog tog odnosa.

Onaj ko je duže u inostranstvu već je prošao kroz težak period prilagođavanja. Naučio je sistem, jezik i stvorio određenu stabilnost. Za njega je ta zemlja već postala dio svakodnevice.

Partner koji tek dolazi ulazi u potpuno novu stvarnost. Iza sebe ostavlja porodicu, prijatelje i poznato okruženje. U novoj zemlji može se pojaviti osjećaj izgubljenosti, usamljenosti ili zavisnosti od partnera koji je već tamo izgradio život.

Tada se u odnosu mogu pojaviti napetosti koje par ranije nije poznavao. Jedan partner traži stabilnost koju je već izgradio, dok drugi još uvijek pokušava pronaći svoje mjesto u novoj sredini.

Jedan se osjeća kod kuće.
Drugi još uvijek traži gdje pripada.

Ako se o tim razlikama ne govori otvoreno, partneri se mogu početi osjećati udaljeno, iako oboje prolaze kroz velike životne promjene.

Zašto razgovor može pomoći

Život u inostranstvu nosi mnogo lijepih stvari, ali i složene emocionalne procese koji često ostaju neizgovoreni.

Razgovor sa psihoterapeutom može pomoći da se ti osjećaji bolje razumiju i integrišu. Posebno kada je moguće govoriti na jeziku koji je dio vašeg identiteta i sa nekim ko razumije kulturni kontekst iz kojeg dolazite.

Ponekad je upravo taj prostor razumijevanja prvi korak ka osjećaju stabilnosti – čak i kada živimo daleko od mjesta koje zovemo dom.

 

Ako živite u inostranstvu i osjećate da nosite teret između dva svijeta, razgovor sa stručnom osobom može pomoći da se taj pritisak razumije i rastereti.