Stres utiče na sve nas. Njegovo djelovanje primjećujemo dok smo zauzeti na poslu, tokom učenja za ispite, odgajanja djece, u saobraćajnoj gužvi…
Jednostavno – stres je gotovo svuda. I pomalo stresa je sasvim normalno i čak može biti korisno za nas. Ipak, kada ga ima previše, može nas iscrpiti: psihički i fizički.
Zato je važno da budemo svjesni načina na koji doživljavamo stres, kako bismo znali gdje je potrebno da uvedemo promjene.
Ovdje pričamo o 20 jasnih znakova stresa.
- Često plakanje
Stres nastaje kada pokušavamo da se prilagodimo nekom iznenadnom, neprijatnom uticaju i kao takav budi razne jake i pomiješane emocije. Samim tim, može izazvati plakanje “iz čista mira”. Okidači za ovakvu reakciju mogu biti i stvari koje uopće nisu povezane sa uzrokom stresa.
- Izražena osjetljivost ili osjećaj preplavljenosti jakim emocijama.
Produžen, intenzivan stres nam može stvoriti osjećaj preplavljenosti jakim emocijama i pojačanu osjetljivost. Tada nas “pogađaju” riječi i postupci koji inače ne bi izazvali našu snažnu, izraženu reakciju.
- Česte promjene raspoloženja
Svakodnevno, svi mijenjamo svoja raspoloženja. Međutim, ukoliko se to dešava nezavisno od drugih faktora koji u tom trenutku djeluju i ometaju naše funkcioniranje, ova pojava može biti simptom stresa.
- Razdražljivost
Dugotrajni osjećaji frustriranosti i uznemirenosti su česti pratioci stresa.
- Loša koncentracija
Prethodno navedeni simptomi, kao i oni koji slijede, negativno utiču na koncentraciju i ometaju njeno normalno uspostavljanje i funkcioniranje.
- Nedostatak motivacije
Kada se nalazimo u situaciji pojačanog stresa, gotovo svu našu energiju ulažemo u njegovo doživljavanje i borbu protiv njega. Tako se može desiti da nam ponestane snage za aktivnosti koje su nam ranije bile motivirajuće.
- Negativne misli o budućnosti
Ovdje mislimo na tzv. negativno prognoziranje tj. stalno razmišljanje da će ishod situacije biti loš. Ovakve misli izrazito loše utiču na život pojedinca, i mogu se razviti u dalje problematike.
- Problemi sa spavanjem ili probavom
Stres, kao i drugi emotivni doživljaji, izaziva određene fiziološke promjene. Nepravilan san, problemi sa varenjem i probavom hrane mogu biti neke od njih.
- Problemi sa pamćenjem
Već smo naveli simptom loše koncentracije – na sličan način stres utiče i na pamćenje. Jednostavno, mozak je izložen prevelikom opterećenju i tada učenje i pamćenje novih informacija ne smatra prioritetom.
- Teškoće u donošenju odluka
Donošenje odluka može samo po sebi biti relativno stresno iskustvo. Pogotovo ukoliko bi ta odluka trebalo da predstavlja razrješenje nekog našeg unutrašnjeg konflikta. Ili je, iz nekog razloga, doživljavamo kao konačnu. Kada tome dodamo još jedan izvor stresa sa kojim se suočavamo, jasno je zašto teškoće u donošenju odluka predstavljaju jasan znak stresa.
- Izbjegavanje odgovornosti
Odugovlačenje ili izbjegavanje prihvatanja odgovornosti je nešto čemu svi, ponekad, pribjegavamo. Ipak, kada to postane svakodnevno ponašanje koje remeti naše funkcioniranje ili odnose sa drugima, govorimo o mogućem znaku stresa i našem načinu da probamo da ostavimo problem “pod tepihom”.
- Brzo komešanje misli
Misli koje se komešaju često prate misaoni procesi koji nas preplavljuju svojim intenzitetom. Na primjer, možda ste iskusili brzo komešanje misli tokom razmišljanja o računima, promjeni posla, sramotnom iskustvu ili fobiji. S obzirom na to da su sve te situacije same po sebi stresne, komešanje misli je također pokušaj da izbjegnemo ili razriješimo te situacije.
- Bol u grudima i vrtoglavica
Također,često osjećamo fiziološke promjene koje stres izaziva. Mogu biti veoma intenzivne i na taj način dodatno ometati život pojedinca.
- Gubitak seksualne želje
Seksualni nagon je urođena pojava i smatra se neophodnim za normalno funkcioniranje odrasle osobe. Tako, ukoliko nije prisutan ili je u značajnoj mjeri umanjen, stres može biti uzročnik.
- Promjene u rutinama spavanja ili ishrane
Stresne okolnosti mogu uticati i na naša rutinska ponašanja. Može doći do drastičnog smanjenja unosa hrane ili, sa druge strane, prekomjerne upotrebe hrane kako bi se prividno ublažile negativne emocije izazvane stresom. Također, može doći do pojava nesanica ili prekomjernog spavanja.
- Osjećaj usamljenosti
Osjećaj usamljenosti se može doživjeti na mnogo načina i predstavlja normalnu pojavu. Naravno, ukoliko ne ometa funkcioniranje i život osobe. Međutim, ukoliko to jeste slučaj, stres može biti uzrok koji u nama budi osjećanja bespomoćnosti i beznađa.
- Glavobolje
Još jedan fiziološki simptom. Prezasićenost organizma stresnim situacijama može dovesti do glavobolja, koje vremenom mogu prerasti u migrene i tako stvoriti ozbiljnu, dugotrajnu posljedicu stresa. Zato je jako bitno pažljivo slušati svoje tijelo i signale koje nam upućuje.
- Burnout sindrom
Dugotrajni, prolongirani stres posebno na poslu, može dovesti do burnout sindroma tj. profesionanog sagorijevanja, koji se ispoljava na različite načine u našem tijelu.
- Anksioznost
U određenim situacijama, simptom anksioznosti se može pojaviti pod stresom. Naravno, znatno su veće mogućnosti da se ovaj znak javi kod ljudi koji već imaju neke anksiozne tendencije.
- Oslabljeni imunitet
Stres nas pogađa na psihičkom, ali i na fizičkom planu. Tako može oslabiti i naša sposobnost za odbranu organizma.
Kao što vidimo, simptomi stresa su zaista brojni i svako od nas se susreće sa sebi svojstvenim znacima. Ipak, prvi korak u kontroli stresa jeste upravo da naučimo koji su to njegovi znaci kako da ih blagovremeno prepoznamo. Tek tada možemo sebi postaviti za cilj uspješno savladavanje izazova koje nam stres donosi.